AGRRA I AKTIBIZ
KONFERENCIJA U SKLOPU PROJEKTA AKTIBIZ U ZADRU OKUPILA DRUŠTVENE PODUZETNIKE Društveni poduzetnici žele se umrežiti i postati vidljiviji u lokalnim sredinama
Potrebno je utvrditi jasne kriterije za određivanje tko je društveni poduzetnik, te povećati vidljivost društvenih poduzeća u lokalnoj zajednici. Jednako je važno educirati građane/ke o tome zašto je društveno poduzetništvo važno za razvoj zajednice i udružiti se u krovnu organizaciju koja bi predstavljala i pred donositeljima odluka zastupala potrebe društvenih poduzeća. Ovo su neki od zaključaka s konferencije „Društveno poduzetništvo: Stvaranje ekonomije dobrobiti zajednice“ održane u Zadru 7. listopada 2022. Konferenciju su organizirali udruga „Eko-Zadar“, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA i udruga „Prospero“ partneri na projektu „AktiBiz – društveno poduzetništvo udruga za stabilnu zajednicu“, a okupila je predstavnike/ce 11 društvenih poduzeća iz različitih krajeva Hrvatske.
Gdje pronaći društvene poduzetnike?
“Svrha konferencija bila je pozvati prije svega društvene poduzetnike okupljene u neformalnoj mreži uspostavljenoj u sklopu projekta AktiBiz i razgovarati o izazovima koji stoje pred nama, ali prepoznati i prilike, te razmisliti o tome kako najbolje iskoristiti alate koje smo razvili u raznim postojećim malim mrežama”, rekla je dopredsjednica udruge „Eko-Zadar“ Nives Rogoznica dodajući kako je udruga „Eko-Zadar“ u partnerstvu s udrugom Prospero i AGRRA-om pokrenula web stranicu www.drustveno-poduzetnistvo.eu na kojoj svoje proizvode i usluge besplatno promoviraju društveni poduzetnici, te koja funkcionira kao svojevrsni katalog proizvoda.
“Ako netko danas odluči da želi podržati društveno poduzetništvo kupnjom proizvoda ili usluge, nema jedno online mjesto na kojem može saznati tko su sve u Hrvatskoj društveni poduzetnici i što nude, a mi želimo da naša web stranica bude začetak jednog takvog mjesta i ovaj alat stavljamo na raspolaganje svim društvenim poduzetnicima i nadamo se da će se ona dalje razvijati u suradnji s drugim mrežama društvenih poduzetnika te Hrvatskom mrežom društvenih poduzetnika čije je osnivanje na ovoj konferenciji najavljeno od strane Centra za ruralni razvoj CERUR HR”, pojasnila je Rogoznica.
Na konferenciji je nekoliko puta istaknuto kako je potrebno utvrditi jasne kriterije tko je društveni poduzetnik ne čekajući da to učini država donošenjem zakona o društvenom poduzetništvu i ustrojavanjem registra društvenih poduzetnika obećanog u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Izmjeriti društveni utjecaj
“Svi sudionici konferencije, društveni poduzetnici i poduzetnice bez obzira na njihov organizacijski oblik; bili oni udruge, zadruge ili trgovačka društva slažu se u tome kako je važno da naš pozitivan društveni utjecaj bude vidljivi i prepoznat u našim lokanim zajednicama. Ako na društveno poduzetništvo gledamo kao na put transformacije društva putem ekonomskih procesa, onda nam nije dovoljno reći da 75 % ili 100% dobiti ulažemo u zajednicu, već i da to činimo usmjereno. Alat za kojeg vjerujemo da bi nam tu bio od velike pomoći je mjerenje društvenog utjecaja”, rekla je Rogoznica.
Mjerenje društvenog utjecaja predstavila je jedna od panelistica Maja Weisglass iz Zadruge za etično financiranje pojašnjavajući kako se ono radi posredstvom Common Good Matrice koja pokazuje doprinos poduzeća općem dobru, te služi kao indikator transparentnosti i održivosti poslovanja vodeći se okolišnim i društvenim, te vrijednostima dobrog upravljanja.
U raspravama su kao panelisti sudjelovali i Ranko Milić iz Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split koji je naglasio važnost kreiranja regenerativne ekonomije, ali i potrebu uvođenja obrazovanja za zajedništvo ističući kako je današnje obrazovanje usmjereno na razvijanje mentaliteta kompeticije. Silvestar Petrov iz Udruge za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti – Prizma govorio je o iskustvima uspostave centara za okupljanje mladih u Gračacu i na otoku Ižu, nastalih iz entuzijazma i realiziranih kroz volontersko ulaganja vremena i truda. Slavica Miličić iz udruge Prospero govorila je o iskustvima ove udruge u zagovaraju uvrštenja društvenog poduzetništva u Strateški program razvoja Općine Gračac.
Usmjeriti se na LAG-ove
Nebojša Jerković iz Zajednice braniteljskih zadruga je istaknuo kako su, u situaciji u kojoj gradovi i općine ne prepoznaju dovoljno važnost društvenog poduzetništva, a što je refleksija odnosa države, lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) mjesta dovoljno fleksibilna i usmjerena lokalnom razvoju, te bi zagovaračke aktivnosti trebalo usmjeriti prema njima kako bi kroz svoje djelovanje osmislile potpore za društvene poduzetnike.
Stipe Efendić iz Centra za ruralni razvoj CERURA HR predstavio je projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo” u sklopu kojeg se provodi opsežno mapiranje društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj, te će biti predstavljene smjernice za izradu zakonodavnog okvira društvenog poduzetništva, kao i smjernice za razvoj politika društvenog poduzetništva za mlade, za ranjive skupne, te u poljoprivredi i području socijalnih usluga, za razvoj komunikacijskih kanala, za razvoj politika obrazovanja za društvenu koristi, za razvoj porezne politike, te za stavljanje državne imovine u funkciju razvoja društvenog poduzetništva.
Svoje društveno-poduzetničke aktivnosti kroz kratke prezentacije predstavili su Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split, Zadruga za etično financiranje, Socijalna zadruga Humana Nova, Klijanac i Pup – rasadnik dobre volje udruge Eko Pan, Udruga za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti – Prizma koja je predstavila Studio za dizajn i digitalni tisak Lapo lapo, Zajednica braniteljskih zadruga, Održivo društvo d.o.o. kojeg je osnovala udruga Prospero, Marunuša j.d.o.o. kojeg je osnovala Ekološka udruga “Krka” Knin, Braniteljska socijalno-radna zadruga Dalmatia Ruralis, Zadružna pivovara Brlog i udruga „Eko-Zadar“
Provedba projekta AktiBiz započela je 12. ožujka 2021. i trajat će dvije godine, sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a njegova je ukupna vrijednost 938.219,95 HRK pri čemu, sufinanciranje EU-a iznosi 85% tj. 797.486,96 HRK dok ostatak sredstva osigurava državni proračun RH.